PuČko otvoreno uČiliŠte
Mali LoŠinj

Čudesni svijet Belle Brown moderna je bajka koja se bavi krajnje neobičnim prijateljstvom između povučene, agorafobične mlade žene koja sanja postati autorica knjiga za djecu i čangrizavog starog udovca, dok je pozadina radnje prelijep vrt u srcu Londona.

Bella Brown je prekrasno luckasta mlada žena koja sanja o pisanju i ilustriranju uspješne knjige za djecu. Unatoč tome što su je roditelji napustili dok je bila dijete, što pati od jakog opsesivno-kompulzivnog poremećaja, što ima neostvarene snove i groznog šefa u knjižnici, što je strah od flore i faune paralizira te što Bella možda i jest na dnu, ipak se ne predaje. Ona ima optimizam, oštroumnost, talent i svoj glas, koji je primjetan od samog početka - ta cura ima nadnaravan instinkt za preživljavanjem, koji joj je pomogao kad su je usred zime i kao bebu pronašli u Hyde Parku.

Kada Bellu njezin stanodavac prisili da uredi svoj zanemareni vrt, ona upoznaje sebi ravnog suparnika, ali i mentora u Alfieju Stephensonu, mrzovoljnom, bogatom, neljubaznom starcu koji živi u susjednoj kući i čudesan je u uređenju vrtova.

Lutke trolova postale su hit u šezdestima, a osmislio ih je danski ribar Thomas Dam. Kultna igračka nastala u 1960-im godinama koja je bila omiljena mnogim generacijama nakon toga, sad stiže na velika platna. Dva glavna lika u filmu, optimistična Poppy i njezine suprotnost Branch morat će se suočiti s velikim izazovima koji će ih odvesti u šarenu avanturu o kakvoj su mogli samo sanjati.

Država je odlučila stati na kraj udovicama hrvatskih branitelja koje žive u izvanbračnim zajednicama, a primaju mirovine pokojnih muževa. Za hvatanje udovica u prijestupu na teren šalju potpuno pogrešnog čovjeka. Krešo je nezaposleni biolog, posrnulog samopouzdanja i u bračnoj krizi.
Film obiluje klasičnim zavrzlamama, neočekivanim obratima i hrpom smijeha, a svoju je premijeru imao na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu gdje ga je publika ispratila s oduševljenjem.

U proljeće 1945. godine - američke vojne snage su se susrele s najvažnijom i najopasnijom borbom na Pacifiku, međutim jedan vojnik se istaknuo kao drugačiji. To je bio Desmond T. Doss koji je odbio nositi oružje i ubijati ljude, te je služio vojsci kao nenaoružani medicinar i spasio živote mnogih bez da je ispalio i jedan metak.

Time je postao prvi Amerikanac koji je zbog toga dobio Medalju časti.